U okviru proslave Dana Bošnjaka Svečana akademija i konferencija povodom stogodišnjice masakra u Gori
Pod pokroviteljstvom Bošnjačkog savjeta Kosova u povodu Dana Bošnjaka danas je u Dragašu održana Svečana akademija i konferencija posvećena stogodišnjici od masakra u Gori.
U prvom dijelu svečanosti povodom Dana Bošnjaka bilo je riječi o značaju proslave ovog praznika gdje su predstavnici javnog i političkog života dragaške opštine i bošnjačke zajednice govorili o genezi nacionalnog pitanja Bošnjaka, sa posebnim akcentom na područje Gore. Nuhija Tairovci je u svom uvodnom izlaganju istakao da je “sve do dolaska Osmanlija stanovnici Bosne, bez obzira na vjersku pripadnost, odnosno bogumilsku, nazivali su sebe Bošnjanin. Ovaj stari oblik našeg imena vremenom se, kao i jezik, mijenja u Bošnjak”. Govoreći o Svebošnjačkom saboru koji je 27. septembra 1993., godine započeo u Sarajevu i gdje je uz prisustvo oko 1.000 vodećih intelektualaca u naredna dva dana prihvaćena inicijativa dvojice visokih intelektualaca, akademika dr. Muhameda Filipovića i književnika rahmetli Alije Isakovića, da se povrati historijsko ime Bošnjak; dr Sadik Idrizi je naglasio da je potpisnik te deklaracije bio i prof. dr Muhamed Vezirović iz Borja u Gori. "Bošnjak zna da voli Bošnjaka, zna da voli Turčina, zna da voli Albanca, zna da voli i Srbina ali, naravno, onog koji nije počinio genocid, onog koji nam nije pobio našu braću...”, rekao je Veljid Hadžisin i dodao da “samim tim što nam ova naša država omogaćava proslavu našeg praznika, ona nas prihvata onakve kakvi jesmo”. Skupu se obratio i zamjenik gradonačelnika Shehadin Tërshnjaku koji je istakao da Albanci i Bošnjaci vjekovima žive na ovim prostorima. "Oni su doživjeli sve dobrote i zlodjela zajedno. Nažalost tokom historije naša oba entiteta su imali mnogo više loših dana od dobrih. U novoj državi Kosovo zajedno izgrađujemo jedan novi život i radimo sve što je moguće da našim građanima učinimo život boljim”, naglasio je Tërshnjaku. Drugi dio proslave je bio posvećen stogodišnjici od masakra u Gori, koji su počinile regularne jedinice srpske vojske. O ovom događaju su govorili poznavaoci historijskih prilika toga vremena, dok je referat o tom nemilom događaju pročitao dr Sadik Idrizi. U referatu se, između ostalog, navodi da “tokom operacija za uspostavljanje granice prema Albaniji, srpska vojska je izvršila i nekoliko zločina i masakara nad nedužnim i preplašenim stanovništvom Gore. To je još više pojačalo nesigurnost i ubrzalo iseljavanje u Tursku, koje će u narednim decenijama imati dimenzije egzodusa. Najveći masakr izvršen je u Restelici, gdje je ubijeno 11 mještana, o tome danas svjedoče mezarluci Javori”.